O nama

Naša priča

Nudimo visokokvalitetna ogrjevna drva po najpovoljnijim cijenama za 2023. Naše drvo dolazi iz Hrvatskih šuma, vrhunske je kvalitete, visoke kalorijske vrijednosti i isporučuje se s odgovarajućim FCE certifikatom.

Nudimo širok izbor vrsta drva poput bukve, graba, hrasta, jasena, bagrema, režemo ih na trupce raznih dimenzija, a možemo i po narudžbi.

Drva za ogrijev su složena na palete dimenzija 1x1x1,80m kao što je prikazano na fotografiji. Plaćanje se vrši prilikom istovara u Italiji, uz predočenje računa.

Što se tiče troškova, nudimo drva za ogrjev po cijeni od 160,00 € + prijevoz, što ovisi o mjestu gdje će se roba istovariti. Punu cijenu drva u Italiji poslat ćemo svim zainteresiranima putem e-maila.

Isporuka se očekuje unutar tri radna dana od datuma potvrde narudžbe. Za informacije i narudžbe obratite se na mail medjugorje92@gmail.com.

Do sada smo od 2005. godine do danas u Italiju izvezli 700 šlepera drva za ogrjev. Trebamo podršku kako bismo osigurali da kvalitetno ogrjevno drvo stigne do vaših obitelji.

Ideja o pokretanju posla prodaje ogrjevnog drva za tržište Europske unije, prvenstveno Italije, rodila se kroz Međugorje i pronalaskom dvije svete krunice tijekom skupljanja drva za ogrjev, koje su pronašla Vickova braća.
Međugorje je rimokatoličko svetište u Bosni i Hercegovini koje svake godine posjeti više od milijun hodočasnika iz cijelog svijeta.

Kad je BOG NA PRVOM MESTU I MOLITVA na svom mjestu, sve dolazi na svoje mjesto.
Isto vrijedi i za moj posao. Drva za ogrjev počeo sam izvoziti u Italiju 2004. godine, uz molitvu svete krunice.

Moja tvrtka, prva koja je izvozila ogrjevno drvo u Italiju, bila je uslužni obrt MARIJANA-DRVOPROMET sa sjedištem u Jasenovcu, Hrvatska.

Po ostvarenim poslovnim rezultatima u 2007. godini bila sam u vrhu hrvatskih izvoznika, au 2008. godini bila sam predstavljen na CD-u Croexporta koji je sadržavao relevantne podatke o hrvatskom izvozu i bazu podataka o nekoliko tisuća hrvatskih izvoznika.

U nakladi od 20.000 primjeraka, besplatno je distribuiran preko WLW-ove partnerske mreže u Europi, u izdanju BISNODE 2. studenog 2012. godine.

U okviru projekta Hrvatska izvozna ofenziva koji provodi BISNODE d.o.o. U svibnju 2008. godine MARIJANA-DRVOPROMET zauzima 2101. mjesto od 9720 poslovnih subjekata po prihodima od prodaje u inozemstvu za 2007. godinu.

Rangiranje je napravljeno za odabranu skupinu od 9720 poslovnih subjekata čiji su prihodi od prodaje u inozemstvu u 2007. godini premašili 100.000 kuna (13.333 €).

Odabranih 9720 poslovnih subjekata predstavljalo je 11,7% od ukupnog broja promatranih poslovnih subjekata, odnosno onih koji su podnijeli godišnje financijske izvještaje registru za 2007. godinu.

Ove podatke objavio je BISNODE d.o.o. u Hrvatskoj 02.11.2012.
Od 2004. do 2009. godine bavila sam se izvozom ogrjevnog drveta prvenstveno u Italiju, izvezli preko 600 kamiona ogrjevnog drveta.

2009. sam potpisala projekt izgradnje elektrane na biomasu u Hrvatskoj i stavila tvrtku na čekanje. 2017. godine osnovala sam tvrtku DRVO-OGRJEV DOO preko koje sam nastavila izvoziti ogrjevno drvo u Italiju i ostale zemlje EU. MARIJANA-DRVOPROMET očekuje izgradnja elektrana na šumsku biomasu snage 5 MW i izgradnja peletare u suradnji s RES BIOENERGIJA JASENOVAC doo, u partnerstvu s austrijskim investitorima iz Beča.

Marijana Glavinić

Prezime Glavinić u Hrvatskoj

Podrijetlo: Glavinići su Hrvati većinom iz okolice Opuzena. Najviše Glavinića u proteklih sto godina rođeno je u Potravlju kod Sinja, Baćinu kod Hrvatske Kostajnice i Mislinji kod Opuzena, mjestima u kojima se svaki deseti stanovnik prezivao Glavinić. Danas u Hrvatskoj živi oko 700 Glavinića u oko 190 domaćinstava. Sredinom 20. stoljeća bilo ih je oko 400, pa se njihov broj od tada gotovo udvostručio.

Seobe: Glavni migracijski pravci Glavinića u prošlom stoljeću zabilježeni su od Hrvaca do Solina, kao i od Šipova (BiH) i Metkovića do Dubrovnika. Glavinići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 50 općina i 70 naselja, pretežno u urbanim sredinama (63%). Najviše Glavinića danas ima u Metkoviću (80), Dubrovniku (60), Sinju (50), Postirama na otoku Braču (45) i Zagrebu (45).

Grb: Srebrni štit prikazuje crkvu s dva tornja, a s krova crkve izlazi lav koji u desnoj šapi drži odsječenu ljudsku glavu nabijenu na mač. Iznad, u sredini, je zlatna kruna na kojoj stoji orao raširenih krila, s biskupskim štapom desno i biskupskom mitrom lijevo. Štit je nadvišen biskupskom kapom. Grb je preuzet s pečata Sebastijana Glavinića, senjsko-modruškog biskupa od 1689. do 1697. Pečat se danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Glavinići su stara plemićka obitelj podrijetlom iz Glamoča u Bosni, a spominju se i u selima Dupčani i Bužani u buškoblatskom kraju. Najpoznatiji član ove plemićke obitelji bio je Sebastian Glavinić, senjsko-modruški biskup od 1689. do 1697. Njegova se obitelj iz Glamoča preselila u Bosnu, a on je rođen u Podpićnu u Istri 1632. Studirao je filozofiju i teologiju u Grazu, Beč, i Tmav. Biskupom je postao carskim imenovanjem 1689., a papinskim 1690. Umro je 1697. u Svetom Petru kod Gonjišta Trh u Istri.

Literatura: Bojničić, 1899, 53. T 39. Mile Bogović, Zvona, Bakar, 1982. Ljubović Enver, 2001, 77. Ljubović Enver, 2003, 116-117.

CRKVA GOSPE TRSATSKE: Za današnji izgled najzaslužniji je Franjo Glavinić, nekadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. godine pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Konačan oblik crkva je dobila 1824. godine kada je dograđena za 6 metara, a dograđen je i zvonik kojeg prije nije imala. Današnja bazilika predstavlja spoj arhitektonskih faza gotike, renesanse, baroka i bidermajera. Crkvu Majke Božje krase oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole manirističkog slikara Serafina Schöne, švicarskog franjevca i drugih uglednih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

O nama

Čime se bavimo

VIDI VIŠE

Pročitaj više

Povijest

Dvije međugorske krunice – povezane drvima za ogrjev

Godine 1981., nekoliko tjedana prije ukazanja, u Podbrdu se dogodilo nešto što nitko nije mogao objasniti. Jednog jutra, vrlo rano, članovi obitelji Vicke Ivanković-Mijatović spremali su se po drva u Medovice, šumu iza njihovog naselja. Vickin desetogodišnji brat Franjo otišao je staviti sjekiru i drugi alat u prikolicu motokultivatora kojim će se služiti. Iznenadio se kad je u jednom kutu prikolice ugledao dvije krunice. Dječak je začuđen donio krunice ukućanima. Pitali su svoje susjede i ljude u Bijakovićima je li netko ostavio ili zaboravio krunice. Odgovor je uvijek bio negativan – nitko ništa nije znao o krunicama. Jedna je krunica veća od uobičajenih, s drvenim zrncima i raspelom s utisnutim postajama križnog puta na poleđini. Krunice takve veličine obično nose redovnice i redovnici. Druga krunica je od sjemenki rogača, sličnih onima koje su koristili naši stari na ovim prostorima. Kad su počela ukazanja, Vickina baka Vida rekla je djevojčici da pita Djevicu Mariju o podrijetlu krunica. Odgovor Djevice Marije bio je: “Krunice su moj poseban dar vašoj obitelji.”

Gospino ukazanje u Lurdu - povezano s ogrjevom

Jednog dana, dok je skupljala drva za ogrjev s još dvoje djece u blizini rijeke Gave, u špilji Massabielle 11. veljače 1858., ukazala joj se Djevica Marija. Bernadette svjedoči:

“Jednog dana, otišla sam na obalu rijeke Gave sa dvije djevojke skupiti drva za ogrjev kada sam čula buku. Okrenula sam se prema livadi, ali nisam vidila nikakvo kretanje u drveću. Tada sam podigla glavu i vidila pećinu. primijetila Gospođu odjevenu u bijelu odjeću: bila je odjevena u bijelo, s plavim pojasom oko struka, a na svakoj je nozi imala žutu ružu, iste boje kao i njezina krunica.”